Katedra za književnost
Kolegij obrađuje sadržaje koji tematiziraju razdoblje hrvatskog književnog srednjovjekovlja, u vremenskom rasponu od 9. do kraja 15. stoljeća. Od Ćirila i Metoda i njihovih učenika, početaka pismenosti u Hrvata i oblikovanja hrvatske srednjovjekovne književnosti na granicama kršćanskoga Zapada i Istoka. Fenomeni tropismene (latinica, glagoljica, ćirilica) i trojezične (latinski, staroslavenski, narodni) kulture. Regionalizam kao rezultat višestoljetne političke i dijalekatske razjedinjenosti kulturnoga prostora. Regionalna trojnost: glagoljaško?čakavska regija (sjeverna Dalmacija, Kvarner, Istra, Krbava i Lika), latiničko-čakavsko?štokavska regija (ostatak Dalmacije) i latiničko-kajkavska regija (sjeverozapadna Hrvatska). Afirmacija narodnoga jezika i pisma u svim područjima društvenog i književnog života. Posebna pozornost unutar kolegija posvećena je glagoljskim epigrafskim spomenicima i fenomenu tiskarstva te svim književnim rodovima srednjeg vijeka: crkvenoj književnosti, apokrifima, životima svetaca, pripovijetkama i romanima, moralno-didaktičkim spisima, poeziji i pobožnoj drami. Suvremena su istraživanja pokazala da su naša najstarija srednjovjekovna djela u svojim jezičnim, stilističkim i književnim strukturama ne samo pisani tragovi nego ? književnost, stvarana po strukturnim načelima europske srednjovjekovne književnosti.
- Nastavnik: Dubravka Dulibić-Paljar
Zbog visokog stupnja prožimanja političkih, jezičnih, književnih i opće kulturnih tendencija kolegij je orijentiran i na izvanknjiževne sadržaje: povijesne, političke, filozofske, sociološke, kulturološke provenijencije i slično. Analizirat će se literarna vrijednost važnijih djela unutar zadanog korpusa nacionalne književnosti. Osobita će se pozornost posvetiti uočavanju vez? tih literarnih ostvaraja s književnom tradicijom, kao i njihovoj ulozi u izričajnom, predmetno-tematskom i strukturnom približavanju djelima u zrelom realizmu. Tematizirat će se i valorizirati mjesto i dosezi hrvatske književnosti tog razdoblja u odnosu prema svjetskoj književnosti
Hrvatski romantizam (1813.-1860.)
*Uvod. Društvenopolitičke prilike u Hrvatskoj i Europi. Hrvatski narodni i književni preporod (1813.-1860.) i ilirski pokret (1830.-1843.). Razvojne faze hrvatskog književnog i narodnog preporoda. *Kulturna djelatnost preporoditelja. Uloga časopisa. Ilirske čitaonice. *Poetološki uzusi preporoda sa starijim poetikama hrvatske književnosti i aktualnim svjetskim i evropskim poetikama. *Žanrovska slika razdoblja, struktura pojedinih žanrova i njihov odmak od žanrovske hijerarhije prethodnog razdoblja. Poetološke značajke hrvatske poezije: sintetski pregled i analiza izbora iz poezije S. Vraza, I. Mažuranića i P. Preradovića. Poetološke značajke hrvatske proze: novelistika ? pregled, putopisi ? pregled i analiza Putositnice A. Nemčića, roman ? pregled i analiza Požeškog đaka M. Kraljevića. Poetološke značajke hrvatske drame: pregled i analiza Teute D. Demetra. *Programski i kritički tekstovi. *Sinteza.
Predrealizam (1860. - 1881.)
*Uvod. Naziv. Društvenopolitičke prilike u Hrvatskoj i Europi. *Koncepcijske i poetološke značajke predrealizma. *August Šenoa ? monografski pristup. *Žanrovska slika razdoblja: Poetološke oznake predrealističke poezije i najtipičniji njezini predstavnici, analiza F. Marković Dom i svijet i L. Botić Bijedna Mara. Sintetski pregled poetoloških oznaka predrealističke proze i analiza Nadale Bakarke A. V. Tkalčevića. Sintetski pregled predrealističke drame i analiza Graničara J. Freudenreicha. *Programski i kritički članci. *Sinteza.
Realizam (1881.-1892.).
*Uvod. Pojam realizam, realizam kao stilska formacija. Pretpostavke za stvaranje hrvatske realističke književnosti. Društveni i politički odnosi. *Temeljne koncepcije hrvatskog realizma. Dodiri s vlastitom tradicijom i s aktualnom europskom književnosti: usporedba i poticaji. *Uloga časopisa. *Uloga kritike. *Žanrovska slika hrvatskog realizma, struktura pojedinih žanrova i njihov odmak od žanrovske hijerarhije prethodnog razdoblja. Sumarni pregled značajki hrvatske poezije u doba realizma i analiza izbora iz poezije A. Harambašića i S. S. Kranjčevića. Interpretacija poetoloških značajki hrvatske proze u doba realizma na odabranim pripovijetkama i romanima V. Novaka, K. Šandora Gjalskog, A. Kovačića, E. Kumičića i J. Kozarca te sinteza. *Pregled zbivanja u dramskoj književnosti i kritici. *Naznake moderne (J. Leskovar).
Hrvatski romantizam (1813.-1860.)
*Uvod. Društvenopolitičke prilike u Hrvatskoj i Europi. Hrvatski narodni i književni preporod (1813.-1860.) i ilirski pokret (1830.-1843.). Razvojne faze hrvatskog književnog i narodnog preporoda. *Kulturna djelatnost preporoditelja. Uloga časopisa. Ilirske čitaonice. *Poetološki uzusi preporoda sa starijim poetikama hrvatske književnosti i aktualnim svjetskim i evropskim poetikama. *Žanrovska slika razdoblja, struktura pojedinih žanrova i njihov odmak od žanrovske hijerarhije prethodnog razdoblja. Poetološke značajke hrvatske poezije: sintetski pregled i analiza izbora iz poezije S. Vraza, I. Mažuranića i P. Preradovića. Poetološke značajke hrvatske proze: novelistika ? pregled, putopisi ? pregled i analiza Putositnice A. Nemčića, roman ? pregled i analiza Požeškog đaka M. Kraljevića. Poetološke značajke hrvatske drame: pregled i analiza Teute D. Demetra. *Programski i kritički tekstovi. *Sinteza.
Predrealizam (1860. - 1881.)
*Uvod. Naziv. Društvenopolitičke prilike u Hrvatskoj i Europi. *Koncepcijske i poetološke značajke predrealizma. *August Šenoa ? monografski pristup. *Žanrovska slika razdoblja: Poetološke oznake predrealističke poezije i najtipičniji njezini predstavnici, analiza F. Marković Dom i svijet i L. Botić Bijedna Mara. Sintetski pregled poetoloških oznaka predrealističke proze i analiza Nadale Bakarke A. V. Tkalčevića. Sintetski pregled predrealističke drame i analiza Graničara J. Freudenreicha. *Programski i kritički članci. *Sinteza.
Realizam (1881.-1892.).
*Uvod. Pojam realizam, realizam kao stilska formacija. Pretpostavke za stvaranje hrvatske realističke književnosti. Društveni i politički odnosi. *Temeljne koncepcije hrvatskog realizma. Dodiri s vlastitom tradicijom i s aktualnom europskom književnosti: usporedba i poticaji. *Uloga časopisa. *Uloga kritike. *Žanrovska slika hrvatskog realizma, struktura pojedinih žanrova i njihov odmak od žanrovske hijerarhije prethodnog razdoblja. Sumarni pregled značajki hrvatske poezije u doba realizma i analiza izbora iz poezije A. Harambašića i S. S. Kranjčevića. Interpretacija poetoloških značajki hrvatske proze u doba realizma na odabranim pripovijetkama i romanima V. Novaka, K. Šandora Gjalskog, A. Kovačića, E. Kumičića i J. Kozarca te sinteza. *Pregled zbivanja u dramskoj književnosti i kritici. *Naznake moderne (J. Leskovar).